Olsem wanpela bikpela hap bilong taun landskep, ol skwea musik fonten i no givim ol sitisen tasol wanpela ples bilong amamas na amamas, tasol ol i soim tu stail bilong nau bilong siti{{0} Tasol, longpela taim operesen bilong dispela fonten i no inap long bruk long saiens long olgeta de kea long lukim olsem em i naispela, wok na sefti bilong ol skwe musik fountaines .
Namba wan, wara kwaliti menesmen em i as bilong fonten kea. Founten wara bodi i stap ausait long ausait longpela taim na i isi long kisim bagarap long ol doti samting olsem das, ol lip i pundaun, na algae{{1} klinim pipia long pul, olsem lip, plastik botol, na ol narapela samting, em i as wok bilong holim wara i stap klin long wara. oli mas jenisim oltaem blong blokem ol doti blong go insaed long sistem blong saeklon sistem{{4} Blong problem blong breeding blong algae, oli save ademap wan stret amaon blong envaeromen frenli algaecide, mo pH valiu blong wota bodi i mas kontrolem insaed long wan stret ranj, we oli stap mentenem bitwin 7.0-7.8.
Namba tu, mentenens bilong ol fonten ikwipmen em i bikpela samting. Ol pam bilong wara, nosel, paip na ol narapela komponen i mas sekim oltaim long lukim olsem i no gat blok, wear o lik i mas stap long en, we pawa sos bilong fonten, wara pam i mas lubrikasen na wara inlet i ken klinim oltaim long stopim ol pipia i no ken go insait na kamapim bagarap (2}} 2}} i ken stap longpela taim long stopim ol pipia long go insait na kamapim bagarap (2}} 2} 2}} . ofset. I nid blong klinim oltaem mo sprei daereksen we oli stretem blong mekem sua se wota taep efek. Paeplaen sistem i nidim blong jekem sapos i gat lik o ros, mo riplesem o anti-korosen tritmen i mas kamaot sapos i nid blong .
Sefti inspeksen bilong lektrik sistem i no ken i no luksave tu. Musik fonten i dipen long pawa long draivim, olsem na em i mas sekim seket, kontrol kebinet na warapruf meja oltaim long lukim olsem i no gat risk bilong kamap lapun, sot seket o lik. Moa yet long taim bilong ren i pundaun o hat envairomen, insulesen proteksen i mas stap strong long kisim strong long sefti eksiden bilong ren o ples i gat planti wara long en, insulesen proteksen i mas kisim strong bilong lukautim gut ol samting long sefti.
Laswan, mentenens blong winta hemi fokas blong fonten manejmen long ol not rijen. Taem tempereja i stap daon long zero, wota long pul i save kam aes mo i save kam bigwan, mekem se i gat damej blong ol ikwipmen{{1}” Olsem ia nao, i nid blong emti long pul bifo winta i kam, mo ol antifriz proteksen oli mas karemaot long ol ki komponen olsem ol wota pam, o ol kavrej mo insulesen meja oli sud tekem blong tekem. .
Long tok klia, lukaut bilong skwe musik fonten long olgeta de i gat wok bilong lukautim wara kwaliti, mentenens bilong ol ikwipmen, sefti bilong lektrik na lukaut bilong sisen bilong ol sisen . Saientifik kea i no inap long skruim sevis laip bilong fonten tasol, tasol tu mekim gut longpela taim stebol operesen bilong en, na putim gutpela tingting long taun landskap.







